Prispodobe

Tema	Prispodoba o	Pouka
Božje milosrđe	izgubljenom sinu	Bog uvijek oprašta onome tko se iskreno pokaje.
Odgovornost za darove	talentima	Trebamo razvijati darove koje nam je Bog dao - na slavu Božju i dobro drugih.
Treba opraštati	o nemilosrdnom dužniku	Ako želimo da Bog nama oprosti, moramo i mi opraštati drugima.
Bog traži grešnike	o izgubljenoj ovci	Bog traži grešnike i raduje se svakome tko se vrati k njemu.
Kazna i nagrada	bogatašu i Lazaru	Zli će biti kažnjeni u vječnosti (pakao), dok će pravednici biti nagrađeni (raj).

Biblijske prispodobe

1. Prispodoba o izgubljenom sinu (Lk 15, 11-24)

"  Čovjek neki imao dva sina. Mlađi reče ocu: ’Oče, daj mi dio dobara koji mi pripada.’ I razdijeli im imanje. Nakon nekoliko dana mlađi sin pokupi sve, otputova u daleku zemlju i ondje potrati svoja dobra živeći razvratno. Kad sve potroši, nasta ljuta glad u onoj zemlji te on poče oskudijevati. Ode i pribi se kod jednoga žitelja u onoj zemlji. On ga posla na svoja polja pasti svinje. Želio se nasititi rogačima što su ih jele svinje, ali mu ih nitko nije davao. Došavši k sebi, reče: ’Koliki najamnici oca moga imaju kruha napretek, a ja ovdje umirem od gladi! Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu: ’Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim. Primi me kao jednog od svojih najamnika.’ Usta i pođe svom ocu. Dok je još bio daleko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potrča, pade mu oko vrata i izljubi ga. A sin će mu: ’Oče! Sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim.’ A otac reče slugama: ’Brzo iznesite haljinu najljepšu i obucite ga! Stavite mu prsten na ruku i obuću na noge! Tele ugojeno dovedite i zakoljite, pa da se pogostimo i proveselimo jer sin mi ovaj bijaše mrtav i oživje, izgubljen bijaše i nađe se!’ I stadoše se veseliti. A stariji mu sin bijaše u polju. Kad se na povratku približio kući, začu svirku i igru pa dozva jednoga slugu da se raspita što je to. A ovaj će mu: ’Došao tvoj brat pa otac tvoj zakla tele ugojeno što sina zdrava dočeka.’ A on se rasrdi i ne htjede ući. Otac tada iziđe i stane ga nagovarati. A on će ocu: ’Evo toliko ti godina služim i nikada ne prestupih tvoju zapovijed, a nikad mi ni jareta nisi dao da se s prijateljima proveselim. A kada dođe ovaj sin tvoj koji s bludnicama proždrije tvoje imanje, ti mu zakla ugojeno tele.’ Nato će mu otac: ’Sinko, ti si uvijek sa mnom i sve moje – tvoje je. No trebalo se veseliti i radovati jer ovaj brat tvoj bijaše mrtav i oživje, izgubljen i nađe se!’«

2. Prispodoba o talentima (Mt 25, 14-30)

"Čovjek, polazeći na put, dozva sluge i preda im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan. (...) Gospodar reče onomu s pet: 'Slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti!' (...) Pristupi i onaj koji je primio jedan talent: 'Gospodaru... pobojah se, odoh i sakrih tvoj talent u zemlju.' Gospodar mu odgovori: 'Slugo zli i lijeni! (...) Uzmite stoga od njega talent i dajte onomu koji ih ima deset!'"

3. Prispodoba o nemilosrdnom dužniku (Mt 18, 23-35)

"Kralj odluči urediti račun sa svojim slugama. Kad mu dovedoše jednoga koji mu dugovaše deset tisuća talenata, gospodar se smilova i otpusti mu dug. Ali kad taj isti sluga izađe, nađe jednoga svoga suglatnika koji mu dugovaše sto denara, uhvati ga i stade daviti govoreći: 'Vrati što si dužan!' (...) Gospodar ga dozva i reče mu: 'Slugo opaki, sav ti onaj dug oprostih jer si me zamolio. Nije li trebalo da se i ti smiluješ svome suglatniku kao što sam se i ja tebi smilovao?'"

4. Prispodoba o izgubljenoj ovci (Lk 15, 4-7)

"Tko to od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu, ne ostavi onih devedeset i devet u pustinji i ne ide za izgubljenom dok je ne nađe? A kad je nađe, stavi je na ramena sav radostan... 'Radujte se sa mnom! Nađoh ovcu svoju izgubljenu.' Kažem vam, tako će na nebu biti veća radost zbog jednog obraćena grješnika negoli zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraćenja."

5. Prispodoba o bogatašu i Lazaru (Lk 16, 19-31)

"U ono vrijeme:Reče Isus farizejima: »Bijaše neki bogataš. Odijevao se u grimiz i tanani lan i danomice se sjajno gostio. A neki siromah, imenom Lazar, ležao je sav u čirevima pred njegovim vratima i priželjkivao nasititi se onim što je padalo s bogataševa stola. Čak su i psi dolazili i lizali mu čireve. Kad umrije siromah, odnesoše ga anđeli u krilo Abrahamovo. Umrije i bogataš te bude pokopan. Tada u teškim mukama u paklu, podiže svoje oči te izdaleka ugleda Abrahama iu krilu mu Lazara pa zavapi: 'Oče Abrahame, smiluj mi se i pošalji Lazara da umoči vršak svoga prsta u vodu i rashladi moj jezik jer se strašno mučim u ovom plamenu.' Reče nato Abraham: 'Sinko! Sjeti se da si za života primio dobra svoja, a tako i Lazar zla. Sada se on ovdje tješi, a ti se mučiš. K tome između nas i vas zjapi provalija golema te koji bi i htjeli prijeći odavde k vama, ne mogu, a ni odatle k nama prijelaza nema.' Nato će bogataš: 'Molim te onda, oče, pošalji Lazara u kuću oca moga. Imam petero braće pa neka im posvjedoči da i oni ne dođu u ovo mjesto muka.'Kaže Abraham: 'Imaju Mojsija i Proroke! Njih neka poslušaju!' A on će: 'O ne, oče Abrahame! Nego dođe li tko od mrtvih k njima, obratit će se.' Reče mu: 'Ako ne slušate Mojsija i Prorokâ, neće povjerovati sve da i od mrtvih tko ustane.'«

 

Izvor: Biblija (Kršćanska sadašnjost)

Kralj David - (Život je lijep i težak)

 

MOJA MOLITVA - radni list, prvaši

 

Kad bi uzimali Bibliju umjesto mobitela

 

prorok JONA

 

Prorok Jona - Strip i Kviz

 

Provjeri svoje znanje:

1. Što je Bog naredio Joni? (Odgovor: Da ide u Ninivu i propovijeda protiv njihove zloće.)

2. Gdje je Jona zapravo otišao? (Odgovor: Pokušao je pobjeći u Taršiš, u suprotnom smjeru.)

3. Što se dogodilo kad je bio na brodu? (Odgovor: Bog je poslao veliku oluju koja je skoro potopila brod.)

4. Što su ljudi na brodu zaključili? (Odgovor: Da je oluja došla zbog Jone jer bježi od svog Boga.)

5. Što su učinili s Jonom? (Odgovor: Bacili su ga u more na njegov vlastiti zahtjev.)

6. Koliko je dana bio u utrobi ribe? (Odgovor: Tri dana i tri noći.)

7. Što je bilo s kraljem, je li se obratio? (Odgovor: Da, kralj se ponizio, posuo pepelom i naredio post cijelom gradu.)

8. Kako je narod reagirao na Joninu propovijed? (Odgovor: Odmah su povjerovali i iskreno se pokajali za svoja zla.)

9. Je li Jona bio sretan što su se obratili? (Odgovor: Ne, bio je ljut jer je želio da ih Bog kazni.)

10. Što se dogodilo pod bršljanom? (Odgovor: Bršljan je prvo štitio Jonu od sunca, ali ga je crv uništio pa se Jona opet ražalostio.)

11. Što je Bog poučio Jonu? (Odgovor: Da ako je Joni žao običnog bršljana, koliko više je Bogu stalo do tisuća ljudi.)

12. Koja je lekcija o Božjem milosrđu za nas? (Odgovor: Bog voli sve ljude i uvijek nam prašta ako se iskreno pokajemo.)

Male žrtve za obraćenje grešnika

 

Korizma

 

pano:  Brigita G. 6r

Često kažemo da nemamo ni pola sata za tišinu i molitvu, a ipak pronađemo vrijeme za mobitel, televiziju i duuugo skrolanje po internetu.
Korizma je pravo vrijeme da se vratimo na pravi put. Da se vratimo Onom koji je za nas dao svoj život na križu. 

Što je korizma? To je vrijeme od 40 dana prije Uskrsa, kad razmišljamo o svom odnosu s Bogom i nastojimo biti mu bliži. Korizma je vrijeme pokore, odricanja, obraćenja i traženja Boga kroz tišinu, molitvu, post i dobra djela. 

1. Korizma počinje na Pepelnicu, koja se još zove i Čista srijeda. Toga dana primamo pepeo na glavu kao podsjetnik da je naš život prolazan, a da je Bog vječan. Riječi koje svećenik pri tom izgovara su: "Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti!" ili "Obrati se i vjeruj Evanđelju" 

 2. Korizma traje do večeri Velikog četvrtka, kada započinje Sveto vazmeno trodnevlje – najvažniji liturgijski dani za nas kršćane. Sveto trodnevlje je liturgijsko razdoblje koje obuhvaća večernju Misnu slavlja Velikog četvrtka, Velikog petka i uskrsnog bdijenja na Veliku subotu, kroz koja Crkva slavi Kristovu muku, smrt i uskrsnuće. (KKC 1168-1171)

 3. Korizma traje 40 dana. Ako brojimo od Pepelnice do Velikog četvrtka ima ih više, ali nedjelje se ne ubrajaju jer je svaka nedjelja spomen na Isusovo uskrsnuće. 

 4. Glavni cilj korizme je obraćenje srca tj. da postanemo bliži Bogu, udaljiti se od grijeha i rasti u ljubavi. 

 5. Čega se sjećamo petkom, a čega nedjeljom? Svakoga petka prisjećamo se muke i smrti Isusa Krista. Zato je svaki petak dan pokore i to ne samo u korizmi. Petak stoga nije dan slavlja, osim ako na taj dan padne neki blagdan.  

 6. Crkva nas petkom poziva na nemrs, tj. odricanje od mesa, u znak zahvalnosti za Isusovu žrtvu na križu, no u novije vrijeme se ostavlja mogućnost da se iz opravdanog razloga nemrs može zamijeniti sa drugim oblikom pokore. (Nekome je veća pokora odreći se nekoliko sati interneta).  

 7. Svaka nedjelja je spomen na Kristovo uskrsnuće. Svaka nedjelja je stoga dan radosti, pa ako smo se odlučili u korizmi odreći neke vrste hrane ili pića u nedjelju možemo malo predahnuti, no neki se odluče ustrajati i nedjeljom, što je pohvalno. Također, ako netko ne uspije u svojoj 'korizmenoj odluci' ('bez gaziranog pića', 'bez slatkiša' i sl.) nije počinio nikakav grijeh. Svaka žrtva koja se prikazuje Bogu ima svoju vrijednost. Svaki dan je dan za novi početak.

8. Djeca, koju post ne obavezuje, ipak se mogu uključiti u pokoru tako da se odreknu nečega što vole – manje vremena na mobitelu, odreći se (barem nekih) slatkiša, grickalica, kečapa, majoneze...   Osim što će pomoći svom tijelu da bude zdravije pomoći će i svojoj duši tako da se vježbaju u samodisciplini. Također mogu se vježbati u većoj poslušnosti roditeljima, u većem pomaganju drugima itd. 

 9. Na kraju korizme ulazimo u Sveto trodnevlje koje čine Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. 10. Ti su dani posebno sveti jer tada slavimo središnje otajstvo naše vjere – Kristovu muku, smrt i prelazak iz smrti u život: uskrsnuće. 

 11. Na Veliki četvrtak sjećamo se Posljednje večere. Na Veliki petak Kristove smrti na križu. Na Veliku subotu tišine groba i iščekivanja uskrsnuća. 

 12. Na Uskrs slavimo pobjedu života nad smrću – Isus je uskrsnuo, pobijedio smrt i nama otvorio put u novi život. 

 13. Crkva nije slučajno odredila 40 dana pokore. U vrijeme Noe kiša je padala 40 dana i 40 noći kako bi potopila sve što je bilo loše i kako bi započelo novo čovječanstvo. 

14. Mojsije je u postu i molitvi proveo 40 dana na brdu Sinaju kad je primio Božje zapovijedi. 

 15. Prorok Ilija je 40 dana u postu i molitvi hodao i oslanjao se na Božju providnost.  

 16. Kad je prorok Jona Ninivljanima navijestio kaznu Božju ako se kroz 40 dana ne obrate, oni su se pokajali i obratili. 

17. Isus Krist je 40 dana postio u pustinji prije početka svoga javnog djelovanja. 

18. Značenje riječi 'post' i 'nemrs' su se kroz prošlost mijenjali. Ono što se danas zove postom i nije tako zahtjevno. Crkva je ublažila obavezan post na praksu da se u dan posta može uzeti jedan puni obrok u danu (do sitosti) i eventualno dva manja obroka. 

19. Nemrs znači ne jesti meso (Tu se misli na meso toplokrvnih životinja, a ne na ribu) 

20. Neki običavaju govoriti da se ne treba odricati od hrane nego samo od loših navika, ogovaranja i slično... Može i to biti dobra duhovna vježba kroz korizmu da se nastojimo osloboditi neke svoje mane, ali ne možemo reći da je post od hrane ne bitan - budući da nas i Crkva poziva na post od hrane.

Od loših stvari moramo se suzdržavati uvijek, ali u korizmi je dobra duhovna vježba odricati se od neke hrane koju volimo ili čega drugoga što nam je ugodno, a po sebi nije grijeh, kako bi krotili svoje tijelo i kako bi duša bila gospodar nad tijelom, razum nad osjećajima.  

21. Post nam pomaže jačati volju jer učimo reći sebi „ne“ u malim stvarima kako bismo mogli Zlu reći ne, kad dođe vrijeme neke veće kušnje.  Osoba koja ne može kontrolirati svoje apetite za hranom, općenito ima više problema sa šestom Božjom zapovijedi, tj sa bludnošću.

22. Ako ne učimo upravljati svojim željama, lako možemo postajemo robovi loših navika i grijeha.

23. Kad se odričemo mesa, smijemo jesti ribu, a riba je također i simbol za Isusa. Simbol ribe je bio i simbol za kršćane u prvim stoljećima.

24. Post i nemrs su obvezni na Pepelnicu i Veliki petak. To znači da se može jesti jedan obrok do sitosti ali bez mesa. Tradicionalno post i nemrs uključivali su i odricanje od mliječnih proizvoda i jaja, pa se mnogi drže te dobre tradicije, ali se zato na meniju nađu jela kao pečene lignje i krompiri pa se opet postavlja pitanje smisla takvog posta, jer ako jedemo bogato i jako ukusno jelo opet smo promašili duh posta, bez skromnosti i jednostavnosti.

25. Post obvezuje vjernike od 18. do 60. godine, osim ako postoje zdravstvene zapreke. Nemrs je obavezan na dva spomenuta dana u godini za sve iznad 14 godina (osim ako imaju opravdan razlog...) To što ostalima nije zapovijeđeno ne znači da ne mogu slobodno izabrati post i nemrs. 

26. Post bez molitve može postati samo dijeta. 

27. Važno je da post bude povezan s molitvom i dobrim djelima, jer nas tada post može mijenjati, učiniti poniznijima, svjesnijima svoje slabosti i krhkosti. 

28. U korizmi naše srce treba biti usmjereno prema Bogu. 

29. Djeca nisu obvezna postiti kao odrasli. 

30. Djeca se mogu učiti odricanju tako da budu poslušnija, pomažu roditeljima i ograniče vrijeme na ekranima. Roditelji čine dobro kada uče djecu postu, nemrsu, umjerenosti u skladu s njihovim mogućnostima. 

31. Samodisciplina je važna jer bez nje nema snažne duhovne osobe koja vlada sobom. 

32. Prije početka korizme u narodu je nastao običaj poklada ili maškara. Riječ 'poklade' dolazi od starohrvatske riječi koja znači: prerušavati se. Prema tome bi onda poklade bile isto što i maškare. A maškare su zapravo poganski (ne kršćanski) običaj u kojem se ljudi žele proveseliti prije vremena pokore i posta. No, u tome mnogi izgube mjeru pa nastanu pretjerana ludovanja, opijanja, oblačenja u zle likove koji onda žele publici učiniti simpatičnima. I sami vragovi se nastoje učiniti smiješnima ili nestvarnim bićima koja postoje samo u legendama. Vrag, na žalost, nije nikakva legenda ni mit, a sam Isus nas više puta upozorava da se njega treba čuvati. Kršćanin je pozvan biti 'svjetlo u svijetu' a ne dio svijeta tame ili 'kulture smrti'. Tu roditelji imaju veliku ulogu da svojoj djeci daju dobre likove za uzore, a ne im pustiti na volju da budu 'što god se njima sviđa'. Sve je to dio odgoja: za dobro ili za zlo.

33. U vrijeme poklada nastao je i običaj da se peku krafne, palaćinke, uštipci i slično. A zašto? Prema nekim izvorima - to je zato jer se u stara vremena u korizmi ljudi odricali ne samo mesa, nego i mlijeka i jaja pa su trošili te namirnice prije vremena odricanja od svega toga, sve do Uskrsa. (Postojala je i izreka: "Nema mrsa do Uskrsa"). A onda bi se za Uskrs nakupilo jaja koja su se onda nosila na blagoslov, a zbog svog oblika postala su i simbol Isusova groba koji se otvorio i iz njega je izišao Život.

Svaka dobra odluka u korizmi je bolja od nikakve odluke. 

Možemo također napraviti svaki tjedan drugu odluku po pitanju odricanja, ako nam se čini predugo 40 dana. 

Ako znamo iz iskustva da neku korizmu nismo uspjeli ustrajati do samog Uskrsa - ne znači da je sav trud bio uzalud. 

Svaka žrtva je vrijedna i sve Bog vidi sve. 

Uskrs slavimo radosnije ako smo se kroz korizmu trudili, odricali se i približavali Bogu.

I za kraj - jedna misao svetog Franje Saleškog "kad padneš, uzdigni svoje srce u tišini, duboko se ponizivši pred Bogom zbog svoje krhkosti, ne čudeći se svom padu; - nema razloga za čuđenje...  počni iznova oko onoga što ti nedostaje, s vrlo dubokim povjerenjem u Njegovo Milosrđe i sa hrabrim srcem."

<

............

KORIZMA

1. Na koji dan počinje korizma i kako se taj dan još zove?

2. Do kojeg dana traje korizma?

3. Koliko ukupno traje korizma i računaju li se nedjelje u te dane?

4. Koji je glavni cilj korizme?

PETAK I NEDJELJA

5. Čega se prisjećamo svakoga petka (zašto je svaki petak dan pokore)?

6. Na što nas Crkva poziva petkom?

7. Svaka nedjelja je spomen na - što? 

8. Kako se djeca mogu uključiti u pokoru?

SVETO TRODNEVLJE

9. Koja tri dana čine Sveto Vazmeno trodnevlje?

10. Zašto su ti dani posebno sveti?

11. Što se sjećamo kojeg dana u trodnevlju?

12. Što slavimo na Uskrs?

BROJ 40 U BIBLIJI

13. Koliko je dana padala kiša u vrijeme Noe?

14. Tko je 40 dana bio na brdu Sinaju? 

15. I jedan prorok je postio 40 dana. Koji? (O njemu čitamo u knjizi o Kraljevima)

16. Stanovnici Ninive dobili su rok od 40 dana da se obrate. Poruku im je prenio prorok Jona. Što su učinili Ninivljani? 

17. Tko je 40 dana postio u pustinji prije početka svoga djelovanja?

POST I NEMRS

18. Što znači post?

19. Što znači nemrs?

20. Je li dovoljno postiti samo od loših stvari ili i od hrane?

21. Kako nam post pomaže jačati volju?

22. Što se može dogoditi ako ne učimo upravljati svojim željama?

23. Kad se odričemo mesa, smije li se jesti riba?

24. Na koja dva dana u godini su post i nemrs obvezni?

25. Za koju dob vrijedi obveza posta?

POST ILI DJETA

26. Može li post bez molitve postati samo dijeta?

27. Je li pokora ako se odrečemo mesa ali se najedemo pečenih liganja i krompira?

28. Kome treba biti usmjereno naše srce u korizmi?

DJECA I POKORA

29. Jesu li djeca obvezna postiti?

30. Na koje se načine djeca mogu učiti odricanju? Čine li dobro roditelji koji kažu djeci da poste?

31. Zašto je samodisciplina važna u životu vjernika?

POKLADE I MAŠKARE

32. Što su poklade i zašto su prije korizme?

33. Zašto su ljudi prije korizme jeli krafne, palaćinke, uštipke i sl?

34. Je li danas obvezan tako strogi post kao nekada?

35. Kakve veze imaju poklade i maškare?

36. Jesu li maškare poganski običaj ili su dio kršćanske tradicije?

37. Zašto trebamo paziti na ta maskiranja? (maskiranje u loše likove, vragove i sl.)

38. Koje se loše stvari ponekad promiču kroz maškare (prejedanje, opijanje, psovka, kultura smrti, lomača)?

NA KRAJU KORIZME

39. Vrijedi li što naša žrtva, odricanje, pokora ako ne uspijemo održati odluku do kraja korizme? 

40. Je li istina da bolje slavimo Uskrs ako smo se kroz Korizmu odricali? 

................................