, koja se još zove i Čista srijeda. Toga dana primamo pepeo na glavu kao podsjetnik da je naš život prolazan, a da je Bog vječan. Riječi koje svećenik pri tom izgovara su: "Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti!" ili "Obrati se i vjeruj Evanđelju"
2. Korizma traje do večeri Velikog četvrtka, kada započinje Sveto vazmeno trodnevlje – najvažniji liturgijski dani za nas kršćane. Sveto trodnevlje je liturgijsko razdoblje koje obuhvaća večernju Misnu slavlja Velikog četvrtka, Velikog petka i uskrsnog bdijenja na Veliku subotu, kroz koja Crkva slavi Kristovu muku, smrt i uskrsnuće. (KKC 1168-1171)
3. Korizma traje 40 dana. Ako brojimo od Pepelnice do Velikog četvrtka ima ih više, ali nedjelje se ne ubrajaju jer je svaka nedjelja spomen na Isusovo uskrsnuće.
4. Glavni cilj korizme je obraćenje srca tj. da postanemo bliži Bogu, udaljiti se od grijeha i rasti u ljubavi.
5. Čega se sjećamo petkom, a čega nedjeljom? Svakoga petka prisjećamo se muke i smrti Isusa Krista. Zato je svaki petak dan pokore i to ne samo u korizmi. Petak stoga nije dan slavlja, osim ako na taj dan padne neki blagdan.
6. Crkva nas petkom poziva na nemrs, tj. odricanje od mesa, u znak zahvalnosti za Isusovu žrtvu na križu, no u novije vrijeme se ostavlja mogućnost da se iz opravdanog razloga nemrs može zamijeniti sa drugim oblikom pokore. (Nekome je veća pokora odreći se nekoliko sati interneta).
7. Svaka nedjelja je spomen na Kristovo uskrsnuće. Svaka nedjelja je stoga dan radosti, pa ako smo se odlučili u korizmi odreći neke vrste hrane ili pića u nedjelju možemo malo predahnuti, no neki se odluče ustrajati i nedjeljom, što je pohvalno. Također, ako netko ne uspije u svojoj 'korizmenoj odluci' ('bez gaziranog pića', 'bez slatkiša' i sl.) nije počinio nikakav grijeh. Svaka žrtva koja se prikazuje Bogu ima svoju vrijednost. Svaki dan je dan za novi početak.
8. Djeca, koju post ne obavezuje, ipak se mogu uključiti u pokoru tako da se odreknu nečega što vole – manje vremena na mobitelu, odreći se (barem nekih) slatkiša, grickalica, kečapa, majoneze... Osim što će pomoći svom tijelu da bude zdravije pomoći će i svojoj duši tako da se vježbaju u samodisciplini. Također mogu se vježbati u većoj poslušnosti roditeljima, u većem pomaganju drugima itd.
9. Na kraju korizme ulazimo u Sveto trodnevlje koje čine Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. 10. Ti su dani posebno sveti jer tada slavimo središnje otajstvo naše vjere – Kristovu muku, smrt i prelazak iz smrti u život: uskrsnuće.
11. Na Veliki četvrtak sjećamo se Posljednje večere. Na Veliki petak Kristove smrti na križu. Na Veliku subotu tišine groba i iščekivanja uskrsnuća.
12. Na Uskrs slavimo pobjedu života nad smrću – Isus je uskrsnuo, pobijedio smrt i nama otvorio put u novi život.
13. Crkva nije slučajno odredila 40 dana pokore. U vrijeme Noe kiša je padala 40 dana i 40 noći kako bi potopila sve što je bilo loše i kako bi započelo novo čovječanstvo.
14. Mojsije je u postu i molitvi proveo 40 dana na brdu Sinaju kad je primio Božje zapovijedi.
15. Prorok Ilija je 40 dana u postu i molitvi hodao i oslanjao se na Božju providnost.
16. Kad je prorok Jona Ninivljanima navijestio kaznu Božju ako se kroz 40 dana ne obrate, oni su se pokajali i obratili.
17. Isus Krist je 40 dana postio u pustinji prije početka svoga javnog djelovanja.
18. Značenje riječi 'post' i 'nemrs' su se kroz prošlost mijenjali. Ono što se danas zove postom i nije tako zahtjevno. Crkva je ublažila obavezan post na praksu da se u dan posta može uzeti jedan puni obrok u danu (do sitosti) i eventualno dva manja obroka.
19. Nemrs znači ne jesti meso (Tu se misli na meso toplokrvnih životinja, a ne na ribu)
20. Neki običavaju govoriti da se ne treba odricati od hrane nego samo od loših navika, ogovaranja i slično... Može i to biti dobra duhovna vježba kroz korizmu da se nastojimo osloboditi neke svoje mane, ali ne možemo reći da je post od hrane ne bitan - budući da nas i Crkva poziva na post od hrane.
Od loših stvari moramo se suzdržavati uvijek, ali u korizmi je dobra duhovna vježba odricati se od neke hrane koju volimo ili čega drugoga što nam je ugodno, a po sebi nije grijeh, kako bi krotili svoje tijelo i kako bi duša bila gospodar nad tijelom, razum nad osjećajima.
21. Post nam pomaže jačati volju jer učimo reći sebi „ne“ u malim stvarima kako bismo mogli Zlu reći ne, kad dođe vrijeme neke veće kušnje. Osoba koja ne može kontrolirati svoje apetite za hranom, općenito ima više problema sa šestom Božjom zapovijedi, tj sa bludnošću.
22. Ako ne učimo upravljati svojim željama, lako možemo postajemo robovi loših navika i grijeha.
23. Kad se odričemo mesa, smijemo jesti ribu, a riba je također i simbol za Isusa. Simbol ribe je bio i simbol za kršćane u prvim stoljećima.
24. Post i nemrs su obvezni na Pepelnicu i Veliki petak. To znači da se može jesti jedan obrok do sitosti ali bez mesa. Tradicionalno post i nemrs uključivali su i odricanje od mliječnih proizvoda i jaja, pa se mnogi drže te dobre tradicije, ali se zato na meniju nađu jela kao pečene lignje i krompiri pa se opet postavlja pitanje smisla takvog posta, jer ako jedemo bogato i jako ukusno jelo opet smo promašili duh posta, bez skromnosti i jednostavnosti.
25. Post obvezuje vjernike od 18. do 60. godine, osim ako postoje zdravstvene zapreke. Nemrs je obavezan na dva spomenuta dana u godini za sve iznad 14 godina (osim ako imaju opravdan razlog...) To što ostalima nije zapovijeđeno ne znači da ne mogu slobodno izabrati post i nemrs.
26. Post bez molitve može postati samo dijeta.
27. Važno je da post bude povezan s molitvom i dobrim djelima, jer nas tada post može mijenjati, učiniti poniznijima, svjesnijima svoje slabosti i krhkosti.
28. U korizmi naše srce treba biti usmjereno prema Bogu.
29. Djeca nisu obvezna postiti kao odrasli.
30. Djeca se mogu učiti odricanju tako da budu poslušnija, pomažu roditeljima i ograniče vrijeme na ekranima. Roditelji čine dobro kada uče djecu postu, nemrsu, umjerenosti u skladu s njihovim mogućnostima.
31. Samodisciplina je važna jer bez nje nema snažne duhovne osobe koja vlada sobom.
32. Prije početka korizme u narodu je nastao običaj poklada ili maškara. Riječ 'poklade' dolazi od starohrvatske riječi koja znači: prerušavati se. Prema tome bi onda poklade bile isto što i maškare. A maškare su zapravo poganski (ne kršćanski) običaj u kojem se ljudi žele proveseliti prije vremena pokore i posta. No, u tome mnogi izgube mjeru pa nastanu pretjerana ludovanja, opijanja, oblačenja u zle likove koji onda žele publici učiniti simpatičnima. I sami vragovi se nastoje učiniti smiješnima ili nestvarnim bićima koja postoje samo u legendama. Vrag, na žalost, nije nikakva legenda ni mit, a sam Isus nas više puta upozorava da se njega treba čuvati. Kršćanin je pozvan biti 'svjetlo u svijetu' a ne dio svijeta tame ili 'kulture smrti'. Tu roditelji imaju veliku ulogu da svojoj djeci daju dobre likove za uzore, a ne im pustiti na volju da budu 'što god se njima sviđa'. Sve je to dio odgoja: za dobro ili za zlo.
33. U vrijeme poklada nastao je i običaj da se peku krafne, palaćinke, uštipci i slično. A zašto? Prema nekim izvorima - to je zato jer se u stara vremena u korizmi ljudi odricali ne samo mesa, nego i mlijeka i jaja pa su trošili te namirnice prije vremena odricanja od svega toga, sve do Uskrsa. (Postojala je i izreka: "Nema mrsa do Uskrsa"). A onda bi se za Uskrs nakupilo jaja koja su se onda nosila na blagoslov, a zbog svog oblika postala su i simbol Isusova groba koji se otvorio i iz njega je izišao Život.
Svaka dobra odluka u korizmi je bolja od nikakve odluke.
Možemo također napraviti svaki tjedan drugu odluku po pitanju odricanja, ako nam se čini predugo 40 dana.
Ako znamo iz iskustva da neku korizmu nismo uspjeli ustrajati do samog Uskrsa - ne znači da je sav trud bio uzalud.
Svaka žrtva je vrijedna i sve Bog vidi sve.
Uskrs slavimo radosnije ako smo se kroz korizmu trudili, odricali se i približavali Bogu.
I za kraj - jedna misao svetog Franje Saleškog "kad padneš, uzdigni svoje srce u tišini, duboko se ponizivši pred Bogom zbog svoje krhkosti, ne čudeći se svom padu; - nema razloga za čuđenje... počni iznova oko onoga što ti nedostaje, s vrlo dubokim povjerenjem u Njegovo Milosrđe i sa hrabrim srcem."
<
.png)
.png)
.png)
.png)
.png)
.png)
.png)
.png)
.jpg)
.jpg)
.png)
.png)
.png)
.jpg)
.png)
.png)
.png)
