P. 1125. Je li dovoljno pripadati Božjoj Crkvi da bi se spasili?
O. Nije dovoljno pripadati Crkvi da bismo bili spašeni, već moramo i držati Božje i Crkvene zapovijedi.
P. 1126. Nisu li zapovijedi Crkve također Božje zapovijedi?
O. Zapovijedi Crkve također su Božje zapovijedi, jer su stvorene po Njegovoj vlasti i pod vodstvom Duha Svetoga; ipak, Crkva može promijeniti ili ukinuti svoje zapovijedi, dok ne može promijeniti ili ukinuti zapovijedi koje je izravno dao sam Bog.
P: 1127. Koje zapovijedi sadrže cijeli Božji zakon?
O. Zapovijedi koje sadrže cijeli Božji zakon su ove dvije: 1.. Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, svom dušom svojom, svom snagom svojom i svim umom svojim; 2. Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.
P. 1128. Zašto ove dvije zapovijedi ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu sadrže cijeli Božji zakon?
O. Ove dvije zapovijedi ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu sadrže cijeli Božji zakon jer su sve ostale zapovijedi date ili da bi nam pomogle da se držimo ove dvije, ili da bi nas usmjerile kako se kloniti onoga što im se protivi.
P. 1129. Objasnite dalje kako dvije zapovijedi ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu sadrže učenje svih deset zapovijedi.
O. Dvije zapovijedi ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu sadrže učenje svih deset zapovijedi jer se prve tri od deset zapovijedi odnose na Boga i obvezuju nas da samo Njega obožavamo, poštujemo Njegovo ime i služimo Mu kako On hoće. , i ove stvari ćemo učiniti ako Ga volimo; drugo, posljednjih sedam od deset zapovijedi odnosi se na našeg susjeda i zabranjuje nam da ga ozlijedimo tijelom, dušom, dobrima ili ugledom, a ako ga volimo nećemo mu nauditi ni u jednoj od ovih, nego, naprotiv, pomoći mu koliko možemo.
P. 1130. Koje su Božje zapovijedi?
O. Božje zapovijedi su ovih deset:
1. Ja sam Gospodin, tvoj Bog, koji sam te izveo iz egipatske zemlje, iz kuće ropstva. Ne smiješ imati čudnih bogova preda mnom. Ne čini od sebe klesane stvari niti sličnost s bilo čime što je gore na nebu, ili ispod zemlje, niti s onim što je u vodama pod zemljom. Ne obožavaj ih, niti im služi.
2. Ne uzimaj uzalud ime Gospodina Boga svojega.
3. Sjeti se da svetkuješ subotu.
4. Poštuj oca i majku.
5. Ne ubij.
6. Ne čini preljub.
7. Ne kradi.
8. Ne svjedoči lažno protiv svoga bližnjega.
9. Ne poželi ženu svoga bližnjega.
10. Ne poželi robe bližnjega svojega.
P. 1131. Što prva zapovijed znači pod "izrezbarenom stvari" ili "sličnošću bilo čega" na nebu, u zemlji ili u vodama?
O. Prva zapovijed znači "izrezbarena stvar" ili "sličnost bilo čega" na nebu, u zemlji ili u vodi, kip, sliku ili sliku bilo kojeg stvorenja na nebu ili bilo koje životinje na kopnu ili u vodi namijenjen idolu i štovan kao bog.
P. 1132. Tko je dao deset zapovijedi?
O. Sam Bog dao je deset zapovijedi Mojsiju na brdu Sinaj, a Krist naš Gospodin ih je potvrdio.
P. 1133. Kako i kada su Zapovijedi date Mojsiju?
O. Zapovijedi, napisane na dvije kamene ploče, date su Mojsiju usred vatre i dima, groma i munje, s kojih mu je Bog govorio na gori, pedesetak dana nakon što su Izraelci izbavljeni iz ropstva Egiptu i dok su putovali pustinjom u Obećanu zemlju.
P. 1134. Na što mislimo kad kažemo da je Krist potvrdio zapovijedi?
O. Kad kažemo da je Krist potvrdio zapovijedi, mislimo da ih je snažno odobrio, te nam je svojim učenjem dao potpunije i jasnije znanje o njihovom značenju i važnosti.
P. 1135. Je li netko bio dužan držati se Zapovijedi prije nego što su date Mojsiju?
O. Sve osobe, od početka svijeta, bile su dužne držati se Zapovijedi, jer je uvijek bilo grešno hvaliti Boga, ubijati, ukrasti ili prekršiti bilo koju od Zapovijedi, iako one nisu bile napisane do Mojsijeva vremena.
P. 1136. Koliko su zakona imali Židovi prije dolaska našeg Gospodina?
O. Prije dolaska našeg Gospodina Židovi su imali tri vrste zakona:
1. Građanski zakoni koji su uređivali poslove njihove nacije;
2. Svečani zakoni koji uređuju njihovo bogoslužje u hramu;
3. Moralni zakoni koji vode njihovo vjersko uvjerenje i djela.
P. 1137. Kojem od ovih zakona je pripadalo deset zapovijedi?
O. Deset zapovijedi pripadaju moralnom zakonu, jer su sažetak ili kratki prikaz onoga što moramo učiniti kako bismo spasili svoje duše; kao što je vjera apostola sažetak onoga u što moramo vjerovati.
P. 1138. Kada su prestali postojati građanski i ceremonijalni zakoni Židova?
O. Građanski zakoni Židova prestali su postojati kada je židovski narod, neposredno prije Kristovog dolaska, prestao biti neovisna nacija. Obredni zakoni prestali su postojati kada je židovska religija prestala biti prava vjera; to jest, kada je Krist uspostavio kršćansku religiju, od koje je židovska religija bila samo lik ili obećanje.
P. 1139. Zašto također nisu ukinuti moralni zakoni Židova kada je uspostavljena kršćanska religija?
O. Moralni zakoni Židova nisu se mogli ukinuti uspostavom kršćanske religije jer oni smatraju istinu i krepost, a Bog ih je otkrio, a sve što je Bog otkrio kao istinu mora biti uvijek istina, a sve što je osudio kao loše samo po sebi mora uvijek biti loše.